Kozarevac – crkva i povijest naselja

Uvriježeno je mišljenje da je Kozarevac dobio naziv po kozama, odnosno kozarima i njihovim nastambama iz vremena kada su prvi doseljenici naselili ovaj kraj tijekom 17. i 18. st. Nije poznato odakle su došli prvi stanovnici Kozarevca i jesu li doista ovdje uzgajali toliko koza po kojima je cijelo naselje moglo dobiti ime. U prvoj polovini 18. st. u Kozarevcu je već bilo mnogo stanovnika, a o veličini naselja svjedoči i činjenica da je 1745. u Kozarevcu sagrađena crkva koja je bila opremljena s čak tri oltara, zvonima i svim potrepštinama za bogoslužje. To je bila drvena crkva koja je mnogo puta popravljana, a oko nje se nalazilo i groblje. Crkva je bila posvećena sv. Franji Ksaverskom. Kozarevac je u administrativnom smislu bio dio velike župe sa središtem u Kloštru Podravskom do 1789. kada je u Kozarevcu osnovana samostalna kapelanija. Velik broj vjernika potaknuo je zagrebačkog biskupa i krajiške vlasti na osnivanje župe što se dogodilo 1819. Župi sa središtem u Kozarevcu pripadalaju i naselja Grabrovnica, Suha Katalena, Ribnjačka i Mala Črešnjevica.

Na razmještaj stanovništa u Kozarevcu utjecali su vodotoci i prostrane šume u neposrednoj blizini naselja. Putevima je Kozarevec oduvijek dobro povezan sa susjednim naseljima. U Kozarevcu je tijekom otprilike stotinu godina (od 1857. do 1953.) zabilježen uglavnom stalni i vrlo veliki rast broja stanovnika. Nakon toga je započelo razdoblje pada broja stanovnika koje traje do danas. Veliki dio stanovnika Kozarevca bavi se ratarstvom i stočarstvom u čemu ostvaruju zapažene rezultate i zahvaljujući čemu podižu kvalitetu života u mjestu.

Jedan od najvažnijih događaja u povijesti Kozarevca je gradnja župne crkve 1909. koju je vodio župnik Rikardo Makovec. Crkva je sagrađena u neogotičkom stilu s elementima romanike na mjestu stare crkve. Ideju i nacrt dao je hrvatski arhitekt Janko Holjac (1865.-1939.) koji je godinu dana nakon gradnje crkve u Kozarevcu postao gradonačelnik grada Zagreba. Tlocrt crkve je u obliku križa. Na oslikanim prozorima prikazani su hrvatski sveci i blaženici. Osim sv. Franje Ksaverskog ovdje se posebno štuju sv. Ivan Krstitelj, sv. Rok i Marija Pomoćnica. Pred župnom crkvom uređena je Lurdska špilja.